Akademski plenum: Inflacija u Srbiji viša nego u evrozoni, pad standarda građana se nastavlja
Iako se godišnja inflacija u Srbiji krajem 2025. godine kreće oko 3 odsto i formalno je u okviru cilja Narodne banke Srbije, ona je i dalje viša nego u evrozoni, gde iznosi oko 2 odsto, upozorio je Akademski plenum, navodeći da rast cena osnovnih životnih namirnica i usluga direktno dovodi do pada životnog standarda građana.

U saopštenju se ističе da cene osnovnih roba i usluga – energenata, hrane i komunalnih usluga – rastu brže od zarada, što je posebno izraženo kroz poskupljenje električne energije.
Kako se navodi, cena struje, uključujući prenos i distribuciju, tokom 2025. godine povećana je za 6,6 odsto, dok su nova poskupljenja najavljena i za 2026. godinu.
Akademski plenum ukazuje da rast cena struje ne utiče samo na račune koje građani plaćaju EPS-u, već i na troškove proizvodnje, što se potom preliva na poskupljenje osnovnih namirnica, ali i prevoza i usluga.
Zbog toga, kako se ocenjuje, nije iznenađujuć utisak građana da rade sve više, a da žive isto ili lošije nego ranije.
–Taj osećaj nije iracionalan, već je posledica loše ekonomske politike – navodi se u saopštenju, uz ocenu da inflacija najviše pogađa osnovne životne troškove, dok je za veliki broj građana luksuz nedostižan.
Kao ilustraciju navode se poslednji zvanično dostupni podaci Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine, prema kojima je za osam meseci 2025. godine beli hleb poskupeo za 5,7 odsto, juneće meso bez kostiju za 16,7 odsto, svinjsko meso za 16,4 odsto, ulje za 8,4 odsto, dok je cena mlečne čokolade porasla za 17,7 odsto, što je znatno iznad ukupne stope inflacije.
Akademski plenum konstatuje da je tokom 2025. godine došlo do pada životnog standarda građana Srbije, uz upozorenje da se slabljenje kupovne moći može nastaviti i tokom 2026. godine, jer rast plata ne prati poskupljenje osnovnih životnih namirnica.
Zbog toga je Akademski plenum pozvao predsednika Srbije da raspiše vanredne parlamentarne izbore, kako bi se, kako navode, novom ekonomskom politikom zaustavilo dalje siromašenje građana i unapredio njihov životni standard.
