Budžet za 2026.: Rast plata, penzija i ulaganja u kapitalne projekte, tvrdi Mali
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je da se predlogom budžeta za 2026. godinu projektuje rast privrede od tri odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i deficit od tri odsto, kako je dogovoreno sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) da bi se smanjivao udeo javnog duga u BDP.

Srbija je ove godine imala rast oko 2 do 2,5 odsto BDP, a trebalo je da bude 4,2 odsto što nije ostvareno „zbog blokada“. Nezaposlenost je na 8,5 odsto, rekao je Siniša Mali na sednici parlamenta kojoj prisustvuju predstavnici, predvođeni premijerom Đurom Macutom.
Budžet je socijalno odgovaran, usmeren ka podizanju životnog standarda, ali i razvojan jer nastavljamo sa primenom programa „Srbija 2027 – Skok u budućnost“, rekao je Mali i izneo očekivanje da će do kraja 2027. godine BDP Srbije premašiti 100 milijardi evra.
Mali je naveo da Srbija ima više od 52 tone u zlatu, više nego sve bivše države SFR Jugoslavije, odnosno 29 milijarde evra deviznih rezervi.
Važno mi je da kažem da od 2013. godine imamo stabilan devizni kurs, a pre godinu i po dana dobili smo investicioni kreditni rejting, dodao je ministar finansija.
Predstavljajući neke od delova budžeta, Mali je rekao da je planiran na dva stuba – podizanje životnog standarda građana, koji predviđa rast plata, penzija i miminalne zarade, odnosno drugi stub predviđa nastavak kapitalnih investicija.
Mali je rekao da će penzije rasti od 1. decembra za 12,2 odsto, od 1. januara plate u javnom sektoru za 5,1 odsto, a minimalna zarada 10,1 odsto.
Prosečna zarada u Srbiji u septembru iznosila je 931 evro, dodao je Mali, navodeći da je to najnoviji podatak, dok se u decembru očekuje da će ona premašiti 1.000 evra.
Povećanje plata i penzija
Mali dodaje da će sa povećanjem penzija, prosečna penzija će iznositi 485-490 evra, dodajući da se 20,4 odsto obezbeđuje iz budžeta Srbije za PIO fond, dok je 2012. godine taj udeo bio 48,2 odsto.
Ovaj predlog budžeta ima podršku MMF, tvrdi Mali, ističući da je imperativ očuvanje makroekonomske stabilnosti, uprkos „spoljnim i unutrašnjim“ izazovima.
Mali je rekao da drugi stub budžeta čine mere za rast privrede i nastavak ulaganja u kapitalne investicije, pa se budžetom za 2026. godinu, zajedno sa lokalnim samoupravama, predviđaju ulaganja od 740 milijardi dinara ili 6,7 odsto BDP.
Uprkos krizi koja je globalna – konflikt u Ukrajini, energetska kriza, Trampove sankcije raznim zemljama – uprkos svemu tome, jedna Srbija nastavlja intenzivan investicioni ciklus, naglasio je Mali.
„EXPO – razvojna šansa“
On je rekao da je EXPO „najveća razvojna šansa za Srbiju“, uz napomenu da su budžetom za narednu godinu predviđena rekordna izdvajanja za sektore bezbednosti, zdravstva, socijalnu zaštitu i poljoprivredu.
Izdvajanje za poljoprivredu biće 7,1 odsto u budžetu za 2026. godinu – nikada više, naveo je Mali, tvrdeći da se nastavlja i sa „uspešnim programom“ stambenog zbrinjavanja mladih ljudi.
Ako stanemo sa reformama, onda gubimo mnogo, a ovako uprkos svim krizama, mi nastavljamo svoj zadatak, rekao je Mali.
Predlogom budžeta za 2026. godinu planirani su prihodi od 2.414 milijardi dinara, dok će rashodi iznositi 2.714 milijardi dinara, pa je deficit budžeta 337 milijardi dinara ili tri odsto BDP.
Država će se naredne godine, prema predlogu budžeta, zadužiti za 970 milijardi dinara ili 8,3 milijarde evra, a najveći deo će otići na otplatu dospelog duga od 809 milijardi dinara ili oko 6,9 milijardi evra.
