Na današnji dan pre 45 godina umro je Maršal Tito
Iako je rođen 7. maja pre 130 godina, Jugosloveni su verovali da je Titov rođendan 25. maja, a do nesporazuma je došlo, kako je tada objašnjeno, jer je Broz kao mladi komunista u Drugom svetskom ratu koristio lažne dokumente.

Doživotni predsednik i maršal Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije ličnost čija je smrt pre 45 godina naterala na suze celu bivšu SFRJ : Josip Broz Tito vladar o čijem vođstvu i liku kojem retko ko nema mišljenje.
MUP: Mercedes kojim se vozio maršal Tito vratio se kući – u MUP
Legendarni komandant čiji su partizani vodili nebrojene bitke sa moćnijim protivnikom i uspeli da, Komandant koji je uz pomoć saveznika pobedio nacističke snage tokom Drugog svetskog rata, upamćen je po drugačijoj politici od ostalih komunističkih vođa – ravnoteži između Istoka i Zapada.
Za jedne je najveći sin jugoslovenskih naroda i narodnosti, svetski priznat političar i glavni šraf u nekadašnjoj osovini.
Za druge, strani špijun koji je radio na podrivanju nacionalnih interesa i identiteta jedne od suprotstavljenih strana.
Bio premijer i predsednik Jugoslavije od 1945. do smrti 1980. godine.
Sam Tito znao je da podseti da se od rada ne seti da stari, kao i da je narod bez omladine kao što je omladina Jugoslavije nesrećan, pa se na inicijativu slavljenika, od 1957. godine taj dan slavi kao praznik Dan mladosti.
Do Titove smrti 1980. godine štafeta mu se lično dodeljivala na stadionu JNA u Beogradu. Posle njegove smrti, štafeta se predavala predsedniku Socijalističkog saveza omladine Jugoslavije.
1987. godine u Sloveniji je izbio skandal kada je objavljen plakat za „Dan mladosti“, koji je podsećao na plakate nemačke nacionalsocijalističke stranke kada je ona bila na vlasti. Ipak, skandal je utišan i priredba je održana.
1988. godine je poslednji put na beogradskom stadionu održana priredba za „Dan mladosti“. U toku te godine, SSOJ je ukinuo ovu nekada popularnu manifestaciju. Veliki broj štafeta danas se čuva u Kući cveća, Titovom mauzoleju u Beogradu.
Hitler, Staljin, Franjo Tuđman, Kurti i Tito potpisali peticiju za prekid blokada fakulteta