Od vojne do gradske: Opština Ruma preuzima staru kasarnu
Kasarna u Rumi, čija je vrednost procenjena na 600 miliona dinara, uskoro prelazi u vlasništvo Opštine, čime se otvara put za izgradnju stambeno-poslovnog kompleksa na 20 hektara.

Opština Ruma ulazi u završnu fazu preuzimanja rumske kasarne, čija je vrednost procenjena na 600 miliona dinara, nakon što je ranije ove godine pokrenut postupak prenosa vlasništva i izrade Plana detaljne regulacije za 20 hektara budućeg stambeno-poslovnog kompleksa.
Odbornici Skupštine Opštine Ruma u julu 2024. godine usvojili su Predlog Odluke o izradi Plana detaljne regulacije za blok 3-9-7 – „Stara kasarna“. Izrađivač dokumenta je JP „Urbanizam i gradnja“, a rok za izradu plana je osam meseci. Plan obuhvata površinu od 20,3 hektara, uključujući prostor kasarne i parcele uz ulice Vladimira Nazora i Železničku.
Opština Ruma je odlučila da za Plan detaljne regulacije „blok 3-9-7 – Stara kasarna“ neće biti izrađen izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu, jer plan ne predviđa projekte koji bi mogli imati značajan uticaj na okolinu, potvrđeno je mišljenjima nadležnih organa i javnih preduzeća.
Nosilac izrade Plana je Odeljenje za urbanizam i građenje Opštinske uprave, dok je obrađivač Javno preduzeće „Urbanizam i izgradnja Ruma“. Plan obuhvata katastarske parcele 6362, te delove parcela 7334/1 i 7326/1 u k.o. Ruma. Konačna granica biće definisana na nacrtu Plana, dok je okvirna granica već utvrđena grafičkim prikazom.
Cilj Plana je definisanje pravila uređenja i gradnje, planiranih namena (stanovanje, poslovanje, javni sadržaji, sport i rekreacija, zelenilo), površina javne i ostale namene, kao i infrastrukturalnog opremanja zemljišta.
Strateška procena uticaja za Plan nije izrađena jer je prethodno urađena procena za Plan višeg reda – Plan generalne regulacije Rume. Odeljenje za urbanizam i građenje utvrdilo je da predložene izmene neće imati značajan uticaj na životnu sredinu, uključujući vodu, vazduh, zemljište, klimu, floru, faunu, stanovništvo, kulturno-istorijsku baštinu i infrastrukturu.
Svoja mišljenja dali su i nadležni organi i preduzeća:
- JP Vodosvod Ruma i Elektrodistribucija Ruma dali su saglasnost,
- JP Gas Ruma smatra da izrada strateške procene nije potrebna,
- Pokrajinski zavod za zaštitu prirode napominje da se mere zaštite prirode moraju integrisati u plan i projektnu dokumentaciju.
Do donošenja odluke nisu pristigla mišljenja Zavoda za zaštitu spomenika kulture Sremska Mitrovica, JP Komunalac Ruma i Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine.
Odluka je objavljena u Službenom listu opština Srema – Inđija, Irig, Pećinci, Ruma, Stara Pazova i Šid, 23. septembar 2024. godine.
U avgustu iste godine, na sednici Skupštine opštine Ruma, pokrenut je proces prenosa vlasništva nad rumskom kasarnom. Kroz neposrednu pogodbu kasarna prelazi iz vlasništva Vojske Srbije u vlasništvo Opštine Ruma, kako bi se omogućila izgradnja novog kompleksa na 18 hektara. Na toj površini planirana je izgradnja stambenih objekata, vrtića, parkova, sportskih terena i dečjih igrališta. Cena je 600 miliona dinara, koja će se isplaćivati u 60 mesečnih rata po 10 miliona dinara.
Opština Ruma i Republička direkcija za imovinu uskoro će potpisati ugovor o kupovini kasarne, koja se prostire na 18,5 hektara. Predsednik Opštine Ruma, Dušan Ljubišić, naveo je da će nakon potpisivanja ugovora kasarna preći u vlasništvo Opštine, koja će potom sprovesti radnje za uređenje prostora i njegovu transformaciju u stambeno-poslovni kompleks sa dodatnim sadržajima, koji će postati sekundarni gradski centar.
Rok za izradu Plana detaljne regulacije je osam meseci, koji počinje od trenutka kada kasarna zvanično pređe u vlasništvo Opštine. Ljubišić je dodao:
-Mi smo malo požurili misleći da ćemo ranije ući u vlasništvo, nismo, ali evo sada ćemo tokom decembra i tada će početi da važi rok za izradu PDR-a. Važno je da smo sve prethodne radnje za pripremu PDR-a, kojih ima mnogo i za koje je potrebno dosta vremena, uradili i tako uštedeli vreme. Sigurno je to što smo obećali, da će ta kasarna biti sekundarni centar grada sa sadržajima poput vrtića, ambulante i slično. Mogu da kažem da sam ponosan na činjenicu da smo mi ti koji smo posle dvadeset i više godina rešili pitanje statusa rumske kasarne.-
Istorijski kontekst iz 2011. godine
Slična ideja o kupovini vojnih objekata postojala je i 2011. godine, kada su objekti bivše kasarne u Rumi bili među najatraktivnijim lokacijama za potencijalne investitore. Kasarna „Stanko Paunović“ sa oko 20 hektara zemljišta i objekti na kraljevačkom putu, poznati kao „Aerodrom“ sa oko 160 hektara, tada nisu našli kupca.
Tadašnji predsednik Skupštine opštine Ruma, Nenad Borović, objašnjavao je da su predstavnici Vojske Srbije tražili adekvatnu nadoknadu za ceo prostor od oko 200 hektara, što je bio veliki finansijski teret za lokalnu samoupravu.
-Da je opština ušla u kupovinu vojnih objekata, trebalo bi nam, po najgrubljim procenama, oko tri miliona evra. Vojska Srbije traži pare ili stanove, po specifikaciji, odnosno stanove u Novom Sadu i Beogradu. Kada smo razmišljali da se čak i zadužimo, što srećom nismo uradili jer bismo bili u problemu s vraćanjem kredita, odustali smo od kupovine i odlučili se za opremanje industrijske zone.-
Borović je dodao da lokalna samouprava trenutno nema sredstava za kupovinu zemljišta od Vojske Srbije, ali da to ne znači da je od aranžmana trajno odustala.
