Srbija ima rezerve nafte za 44 dana, daleko od evropskog minimuma od 90 dana
Srbija prema poslednjem popisu ima rezerve naftnih derivata na nivou od 44 dana prosečnog dnevnog neto uvoza, piše Forbs Srbija.

Obavezne rezerve nafte i naftnih derivata se čuvaju na teritoriji Srbije i u inostranstvu (tiketi), rekli su u Ministarstvu rudarstva i energetike za Forbs i istakli da su podaci o lokacijama „poverljivi“.
Poverljivost lokacija je, kako je pojašnjeno u odgovoru Ministarstva, u skladu sa Pravilnikom o vođenju registra obaveznih rezervi nafte i derivata nafte.
Ipak, pojedini javno dostupni dokumenti pokazuju da Srbija svoje rezerve skladišti u objektima Transnafte, Republičke direkcije za robne rezerve i Naftne industrije Srbije (NIS). Obavezne rezerve se nalaze i kod dva privatna skladištara (Mitan oil i Euro KB Rent).
Mitan oil je u vlasništvu firme Mitan holding AG iz Švajcarske, a Euro KB Rent je u 100 procentnom vlasništvu Zorana Kostića.
Takođe, Srbija rezerve ima i kod dva skladištara u Nemačkoj (reč o ugovorima o pravima na opcijsku kupovinu derivata nafte -evro dizela).
Jedan od skladištara je i Vojska Srbije.
Država prepoznaje potrebu za novim skladišnim kapacitetima za rezerve, naveli su u Ministarstvu. Trenutno su u fazi dobijanja upotrebne dozvole novi rezervoari u Smederevu. Strateški dokumenti, ali i predlog novog zakona o obaveznim rezervama predviđaju mogućnost gradnje skladišta kroz javno-privatna partnerstva.
U odgovoru koji je Ministarstvo poslalo Forbsu 1. decembra, navodi se da Srbija prema poslednjem popisu ima rezerve na nivou od 44 dana prosečnog dnevnog neto uvoza. Odgovarali su i da do tada nije bilo donošenja odluke o puštanju na tržište nafte, naftnih derivata i prirodnog gasa iz obaveznih rezervi.
Prema međunarodno preuzetim obavezama, obavezne rezerve nafte i naftnih derivata treba da dostignu nivo od 90 dana prosečnog dnevnog neto uvoza ili 61 dan prosečne dnevne potrošnje, u zavisnosti od toga koja količina je veća.
Obavezne rezerve se koriste se na osnovu odluke Vlade i aktiviranja akcionog plana.
Na pitanje da li trenutno na teritoriji Srbije ima dovoljno skladišnih kapaciteta za obavezne rezerve nafte, naftnih derivata i prirodnog gasa, iz Ministarstva su naveli da je prema rastućoj potrošnji i u skladu sa evropskim direktivama – prepoznata potreba za novim skladišnim kapacitetima.
Trenutno je, kako navode, u toku proces dobijanja upotrebne dozvole za šest rezervoara za skladištenje naftnih derivata od po 20.000 metara kubnih u Smederevu.
U toku je i proširenje podzemnog skladišta gasa Banatski Dvor.
Prema izveštaju Agencije za energetiku, u 2024. najveće skladišne kapacitete imale su kompanije NIS i Transnafta, EPS, Mitan oil, MOL Srbija, Naftachem, VML Energy i EURO KB Rent.
Forbs je pitanja u vezi s rezervama poslao i Republičkoj direkciji. Na pitanje koliko Srbija ima nafte i derivata nafte u robnim rezervama i da li se robne i obavezne rezerve skladište odvojeno odgovor nije stigao.
Pitanja u vezi sa skladištima za naftu i naftne derivate poslato je i Transnafti, ali su iz tog preduzeća za odgovor uputili na Ministarstvo rudarstva i energetike.
Kako se može videti u Centralnoj evidenciji objedinjene procedure (CEOP), Republička direkcija za robne rezerve je još 2016. ishodovala građevinsku dozvolu za gradnju dva rezervoara za naftne derivate (R5 i R6) kapaciteta 5.000 kubika u okviru skladišta naftnih derivata Požega.
Međutim, ta dva rezervoara još nisu dobila upotrebnu dozvolu. Zahtev za to je poslednji put odbijen u julu ove godine kao „nepotpun“, nakon čega je podnet novi.
Instalacija naftnih derivata u Požegi postoji više decenija, prema dokumentaciji u CEOP-u.
Osim dva rezervora koja nisu dobila upotrebnu dozvolu, tamo se nalazi još sedam rezervoara sa kapacitetom od 32.700 kubika.
Na sajtu Grada Požege u avgustu je objavljen i urbanistički projekat za dva nadzemna rezervoara od po 2.500 metara kubnih. Služiće za skladištenje benzina i dizela.
Taj projekat je naručila Republička direkcija za robne rezerve, a potreban je zbog formiranja strateških rezervi naftnih derivata. To je jedna od obaveza Srbije kao članice Evropske zajednice, navodi se.
U Strategiji razvoja energetike Srbije, spominje se da u Srbiji pored obaveznih rezervi, postoje samo komercijalne i operativne rezerve kompanija.
