U slučaju poremećaja snabdevanju gasom: Postoji li alternativa za obrazovne ustanove u Vojvodini?
Dok najveći deo obrazovnih ustanova u Vojvodini koristi gas za grejanje, nadležni sekretarijati već osam dana ne odgovaraju na pitanja IN Medija o tome da li postoji plan u slučaju prekida isporuke gasa.

Ukoliko dođe do poremećaja u isporuci prirodnog gasa, nadležni u inđijskoj lokalnoj samoupravi nemaju plan po kojem bi se postupalo u takvoj situaciji za obrazovne ustanove čiji je osnivač država. Za IN Medija navode da je sve u nadležnosti resornog ministarstva i pokrajinskog sekretarijata, dok Inđija kao samostalna jedinica lokalne samouprave o toj temi nije razmišljala niti je napravila rezervni plan. Takođe nadležni iz lokalne samouprave navode da im je rečeno da problema sa snabdevanjem prirodnim gasom neće biti.
Redakcija IN Medija obratila se pre osam dana i Pokrajinskom sekretarijatu za obrazovanje kao i Pokrajinskom sekretarijatu za energetiku povodom najava da bi tokom zimskih meseci moglo doći do poremećaja u snabdevanju gasom, što bi naročito pogodilo ustanove koje se greju na ovaj energent. Uprkos višestrukim pokušajima, odgovori do danas nisu dostavljeni.
Većina obrazovnih ustanova u Vojvodini gasifikovana je, dok deo škola i dalje koristi alternativne energente kao što su lož-ulje, električna energija, ugalj, drvo i mazut, ili kombinaciju dve ili više vrsta energenata.
Uzimajući u obzir strukturu obrazovnog sistema i različite energente koje ustanove koriste, redakcija IN Medija uputila je pokrajinskim organima sledeća pitanja od javnog značaja:
-
Koliko obrazovnih ustanova u Vojvodini — vrtića, osnovnih škola, srednjih škola i fakulteta — koristi gas kao primarni energent za grejanje?
-
Da li Pokrajinski sekretarijat poseduje rezervni plan zagrevanja u slučaju prekida ili smanjenja isporuke gasa?
-
U slučaju poremećaja u snabdevanju, na koji način bi se odvijala nastava u školama i na fakultetima?
-
Da li se razmatra uvođenje onlajn nastave kao privremene mere ako objekti ne mogu biti adekvatno zagrejani?
-
Da li postoji mogućnost prioritizacije određenih obrazovnih ustanova za obezbeđivanje neometanog snabdevanja gasom?
Broj obrazovnih ustanova u Vojvodini
Na području AP Vojvodine osnovnoškolsko obrazovanje ostvaruje se u 347 javnih redovnih osnovnih škola, u okviru kojih postoji i 188 izdvojenih odeljenja. Na teritoriji pokrajine radi 13 osnovnih škola za učenike sa smetnjama u razvoju i invaliditetom, dok u 30 redovnih škola postoje posebna odeljenja za njihovo obrazovanje. Sve osnovne škole obezbeđuju i mogućnost inkluzivnog obrazovanja. U Vojvodini rade 21 muzička i dve baletske škole, dok se programi obrazovanja odraslih realizuju u Novom Sadu i Somboru, kao i u 18 osnovnih škola.
Nastava se izvodi na srpskom i na još pet jezika — mađarskom, slovačkom, rumunskom, rusinskom i hrvatskom. U okviru izborne nastave dostupno je jedanaest jezika, uključujući ukrajinski, bunjevački, romski, bugarski, makedonski i češki.
U pokrajini postoji 119 redovnih srednjih škola i 10 srednjih škola za učenike sa poteškoćama u razvoju i invaliditetom, u ukupno 40 lokalnih samouprava. Predškolsko vaspitanje organizuje 48 ustanova, ne računajući manja boravišta po mestima.
U predškolskim ustanovama rad se odvija na osam jezika: srpskom, mađarskom, slovačkom, rumunskom, rusinskom, hrvatskom, dvojezično u mešovitim sredinama, kao i na stranim jezicima.
Visoko obrazovanje u AP Vojvodini ostvaruje se na Univerzitetu u Novom Sadu, osnovanom 1960. godine. Univerzitet čini 14 fakulteta smeštenih u Novom Sadu, Subotici, Zrenjaninu i Somboru. Pokrajina je osnivač i devet visokih škola strukovnih studija.
