Akademski plenum: Radenović nije najbolji srpski matematičar, kako tvrdi Vučić
Akademski plenum osporio je tvrdnje da je Stojan Radenović, kandidat za predsednika Narodne skupštine Srbije, najveći srpski matematičar, navodeći da bibliometrijski podaci ne potvrđuju takvu ocenu. U saopštenju su uporedili njegovu citiranost sa citiranošću matematičara Steve Stevića i ukazali na udeo autocitata, koautorsku mrežu i broj radova objavljenih u časopisima koji naplaćuju objavljivanje.

Povod za analizu bile su izjave Aleksandra Vučića, koji je obrazlažući predlog da Stojan Radenović bude predsednik parlamenta, više puta isticao njegove naučne rezultate, predstavljajući ga tokom kampanje kao najvećeg matematičara u Srbiji.
Prema podacima platforme TOPSCINET za 2026. godinu, koje navodi Akademski plenum, Radenović ima 7.915 citata, dok Stevo Stević ima 14.430. Razlika postoji i kada se izuzmu autocitati: Radenović ima 5.797, a Stević 7.734 citata.
Akademski plenum naglašava da ni najveći broj citata sam po sebi nije dovoljan da bi se neko proglasio najboljim naučnikom, ali smatra da navedeni podaci ne pružaju osnov za predstavljanje Radenovića kao vodećeg srpskog matematičara.
U saopštenju se navodi i da 26,76 odsto ukupnog broja Radenovićevih citata čine autocitati. Prema analizi Akademskog plenuma, od 16 autora koji su ga najviše citirali, njih 14 bili su njegovi koautori na drugim radovima. Ovakva povezanost, ocenjuju, ukazuje na važnost sagledavanja koautorske mreže prilikom tumačenja ukupne citiranosti.
Akademski plenum ukazuje i na broj radova koje je Radenović objavio u časopisima koji naplaćuju objavljivanje. Prema njihovim podacima, od 2020. godine do danas objavio je 46 radova u takvim časopisima, a naknade prema cenovnicima korišćenim u analizi kreću se od 1.800 do 2.700 švajcarskih franaka po radu.
Ukupan iznos naknada za te radove, prema njihovom obračunu, iznosio bi 113.400 švajcarskih franaka, pre eventualnih popusta i oslobađanja od plaćanja.
Iz Akademskog plenuma smatraju da tvrdnja da je neko najbolji srpski matematičar zahteva konkretno obrazloženje njegovih originalnih naučnih rezultata, značajnih matematičkih problema koje je rešio i doprinosa tih rezultata razvoju matematike.
Politički kontekst ovog veličanja, prema oceni Akademskog plenuma, dodatno osvetljava Radenovićeva izjava u kojoj je Aleksandra Vučića nazvao „posebnim sinom srpskog naroda“.
Akademski plenum ocenjuje da uzajamne pohvale političkih istomišljenika ne mogu biti merilo naučne izuzetnosti niti dovolјna preporuka za rukovođenje Narodnom skupštinom.
U saopštenju ističu da građani zaslužuju proverljive argumente o kvalifikacijama kandidata, kao i predsednika parlamenta koji je sposoban da samostalno i nepristrasno rukovodi njegovim radom.
