Antonijević: Diskriminacija starijih među pet najčešćih pritužbi
Poverenik za zaštitu ravnopravnosti Milan Antonijević je rekao da je po pritužbama građana Srbije diskriminacija starih u raznim oblastima društvenog života kontinuirano među pet najčešćih prigovora.

–Ali to pokazuje i da imaju poverenje u Poverenika s obzirom na to da podnose pritužbe, znaju mehanizme – rekao je Antonijevićna konferenciji „Moja budućnost – čija je briga? Inkluzivno društvo za sve“ u Skupštini Srbije povodom 1. oktobra, Međunarodnog dana starijih osoba.
Upozorio je da je za unapređenje položaja starijih potrebno stvaranje uslova za njihovo puno učešće u životu zajednice, što obuhvata i glasanje na izborima, jačanje veza među generacijama.
–Srbija se, kao i veliki broj evropskih zemalja, suočava se starenjem stanovništava, niskim natalitetom, promeni u strukturi porodice, odlaskom mladih. To nisu samo statistički podaci, iza svakog broja nalazi se jedan život. Starenje ne sme da znači manje prava i manje mogućnosti i učešća u životu zajednice – naglasio je Antonijević.
Kao posebno značajne naveo je susrete predstavnika njegove institucije sa starijim građanima iz različitih krajeva Srbije kako bi neposredno čuli njihova iskustva i potrebe. Istakao je i razgovore s predstavnicima lokalnih zajednica kako bi utvrdili šta konkretno učiniti za unapređenje položaja starih.
Šefica Kancelarije Populacionog fonda Ujedinjenih nacija Borka Jeremićje da rekla se i Srbija suočava s izraženim trendom demografskog starenja, tako da je, prema procenama za 2025. godinu, 22,7 odsto njenogstanovništva starije od 65 godina.
Ambasador Austrije Eno Drofenik je naveo da je više od jedne petine stanovništva u njegovoj zemlji staro 65 i više godina.
Naglasio je da politika prema starijim osobama ne može da počne tek kada počnu njihove brige, već mora početi mnogo ranije kroz aktivno uključivanje starih u zajednicu i da im se obezbedi kvalitet života.
Naglasio je potrebu međugeneracijske saradnje u kojoj stariji prenose svoja profesionalna i životna iskustva, dok mladi poseduju nove veštine, čime se solidarnost prevodi u svakodnevnu praksu.
Međunarodni dan starijih osoba obeležava se širom sveta svake godine 1. oktobra da bi se odalo priznanje doprinosu starijih osoba i ukazalo na pitanja koja se tiču populacije koja stari.
Taj dan je ustanovila Generalna skupština Ujedinjenih nacija u decembru 1990. godine, prvi put je obeležen 1. oktobra 1991. godine.
Tema za 2026. godinu je: „Doba dugovečnosti: Preispitivanje sistema za duže živote“.
Značaj tog dana je to što se odaje priznanje doprinosu i uvažavaju mudrost, dostojanstvo i kontinuirana uloga starijih osoba u porodicama i zajednicama.
Taj dan ukazuje i na izazove: globalno starenje stanovništva, potrebe u zdravstvenoj zaštiti, socijalna zaštita i suzbijanje „ejdžizma“ (Ageism – „Uzrastizam“) – diskriminacije na osnovu godina.
Međunarodni dan podstiče delovanje, pre svega države da prilagode sisteme socijalne i zdravstvene zaštite kako bi podržale zdravo i aktivno starenje, s obzirom na to da se globalni životni vek produžava.
