Čiji je novac, čiji su prioriteti: Zašto građani moraju da učestvuju u kreiranju budžeta
Otvoreni sastanak sa građanima povodom Nacrta budžeta opštine Inđija za 2027. godinu zakazan je za 24. novembar u 11 časova. Pokret GrađanIN apeluje na lokalnu samoupravu da termin pomeri u poslepodnevne sate, kako bi što veći broj građana mogao da učestvuje u raspravi o trošenju javnog novca.

Lokalni budžet nije samo finansijski dokument koji pripremaju opštinske službe i usvaja lokalna skupština. To je plan trošenja novca svih građana, zbog čega njihovo učešće u njegovom kreiranju ne bi smelo da bude samo formalnost. Pred predstojeću javnu raspravu o budžetu Inđije za 2027. godinu, ponovo se otvara pitanje koliko su građani zaista uključeni u odlučivanje o prioritetima svojih naselja.
Opština Inđija organizuje javnu raspravu o Nacrtu odluke o budžetu za 2027. godinu, koja traje od 18. novembra do 2. decembra. Otvoreni sastanak na kojem će biti predstavljen nacrt zakazan je za 24. novembar u 11 časova u Skupštinskoj sali Opštine Inđija.
Građani, udruženja i stručna javnost svoje predloge, sugestije i komentare mogu dostaviti elektronskim putem na adresu finansije@indjija.rs ili pisanim putem Opštinskoj upravi, Odeljenju za finansije, Cara Dušana 1, uz naznaku „Javna rasprava – Nacrt odluke o budžetu opštine Inđija za 2027. godinu“.
Međutim, pitanje učešća građana u kreiranju budžeta nije samo pitanje postojanja javnog poziva i mogućnosti slanja elektronske pošte. Mnogo važnije pitanje jeste da li građani imaju stvarnu priliku da iskažu potrebe svojih naselja, razgovaraju sa predstavnicima lokalne vlasti i dobiju obrazloženje o tome zbog čega su neki predlozi prihvaćeni, a drugi nisu.
Od neposrednih razgovora do onlajn anketa
IN Medija je ranije pisala da je do 2016. godine kreiranje budžeta u Inđiji podrazumevalo i neposredne razgovore predstavnika lokalne vlasti sa građanima. Predstavnici tadašnje vlasti obilazili su naseljena mesta, razgovarali sa meštanima, koji su imali priliku da iznesu svoje prioritete, obrazlože predloge i ukažu na probleme za čije je rešavanje bilo potrebno planirati novac iz opštinske kase.
Godine 2021. ponovo je pokrenuta inicijativa za uključivanje građana, ovog puta kroz onlajn anketu. Ipak, nije bilo jasno koji su konkretni delovi budžeta planirani na osnovu mišljenja i predloga građana, odnosno na koji način su rezultati ankete uticali na konačnu raspodelu novca.
IN Medija je o značaju neposrednog uključivanja građana pisala i u tekstu iz 2021. godine, kada je JP „Inđija put“ najavilo obilazak mesnih zajednica radi sagledavanja potreba i prioriteta za planiranje budžeta.
Učešće građana posebno je važno kada se odlučuje o kapitalnim investicijama, komunalnoj infrastrukturi, školama, vrtićima, putevima, vodovodnoj i kanalizacionoj mreži, javnom prevozu, sportskim i kulturnim sadržajima.
Ono što je za opštinsku upravu jedna budžetska stavka, za stanovnike određenog naselja može da predstavlja dugogodišnji problem. Nedostatak pijaće vode, neuređen put, nedovoljno mesta u vrtiću ili nepostojanje bezbedne pešačke staze nisu apstraktne budžetske kategorije, već svakodnevni problemi ljudi koji u tim sredinama žive.
Zato je važno da se prilikom planiranja budžeta čuju i oni koji te probleme najbolje poznaju.
Kada građani sami preuzmu inicijativu
Aktuelni primer dolazi iz Beške, gde su se meštani organizovali kroz Zbor Beška – „Dobro zboriš“ i sami analizirali Nacrt budžeta opštine Inđija za 2027. godinu.
Na prvom radnom sastanku, održanom 13. novembra, okupilo se petnaestak meštana koji su analizirali planirana izdvajanja za svoje naselje i pripremili predloge za lokalnu samoupravu.
Prema njihovoj analizi, od ukupnog budžeta opštine od 3,85 milijardi dinara, Beška se po imenu pojavljuje u četiri projekta ukupne vrednosti oko 51,2 miliona dinara, odnosno približno 1,3 odsto budžeta.
Među stavkama koje su posebno izdvojili nalazi se treća faza izgradnje sportske hale, za koju je u nacrtu predviđeno svega 1.000 dinara, kao i pešačko-biciklistička staza Beška–Čortanovci, za koju je planirana izrada projektne dokumentacije, ali ne i sredstva za samu izgradnju.
Ovaj primer pokazuje koliko je važno da građani imaju uvid u budžetske dokumente i da ih analiziraju. Bez poznavanja planiranih prihoda, rashoda i investicija teško je proceniti da li su potrebe jednog naselja prepoznate i da li su za njih predviđena odgovarajuća sredstva.
Učešće građana ne mora da se završi slanjem pojedinačnih predloga. Ono može da podrazumeva organizovanje zborova, zajedničku analizu budžeta, definisanje prioriteta i zastupanje interesa celog naselja.
Javna rasprava mora biti dostupna građanima
Još jedan važan uslov za stvarno učešće javnosti jeste termin održavanja otvorenih sastanaka.
Pokret GrađanIN apeluje na lokalnu samoupravu da promeni najavljeni termin otvorenog sastanka o budžetu za 2027. godinu, koji je zakazan za 24. novembar u 11 časova, i organizuje ga u poslepodnevnim satima.
Kako navode, održavanje sastanka tokom prepodneva, u vreme kada većina građana ima redovne radne i druge obaveze, značajno otežava njihovo prisustvo i mogućnost da neposredno učestvuju u raspravi.
Organizovanje javne rasprave podrazumeva i stvaranje uslova da joj građani mogu prisustvovati. Nije dovoljno samo objaviti termin i adresu ukoliko je izabrano vreme u kojem veliki broj zainteresovanih ljudi objektivno ne može da dođe.
Upravo zato javna rasprava treba da bude organizovana tako da bude dostupna što većem broju građana, a ne samo onima koji su u mogućnosti da napuste svoje radne i druge obaveze tokom prepodneva.
Podsećamo, IN Medija je u decembru 2024. godine izvestila da se na otvorenom sastanku o rebalansu budžeta, zakazanom za 13 časova, osim novinarke IN Medije i načelnice finansija Danijele Matić, nije pojavio nijedan građanin. Bio je to peti javni poziv na raspravu od novembra te godine.
Taj podatak sam po sebi ne objašnjava razloge slabog odziva, ali ukazuje na problem koji se ponavlja – javni poziv i formalno organizovan sastanak ne garantuju učešće građana.
-Nije dovoljno uputiti javni poziv i formalno organizovati sastanak. Ukoliko lokalna samouprava zaista želi da čuje mišljenje građana, mora da im omogući da dođu, postave pitanja, iznesu probleme i obrazlože predloge. Budžet se finansira novcem građana i zato građani moraju imati mogućnost da učestvuju u odlučivanju o tome na šta će taj novac biti potrošen. Njihovo učešće ne sme biti samo formalnost, već stvarni deo procesa planiranja i raspodele budžetskih sredstava. Pozivamo lokalnu samoupravu da uvaži ovaj zahtev i omogući građanima da ravnopravno učestvuju u javnoj raspravi.- poručuju iz Građanin-a.
Šta se dešava sa predlozima građana?
Javna rasprava o budžetu obavezna je u postupku pripreme opštinskog budžeta. Međutim, njen značaj ne završava se prikupljanjem predloga i njihovim evidentiranjem.
Nakon završetka rasprave, Odeljenje za finansije trebalo bi da analizira pristigle predloge, sugestije i komentare i sačini izveštaj o sprovedenoj javnoj raspravi. Prema programu za ovogodišnju raspravu, izveštaj bi trebalo da bude objavljen najkasnije osam dana po njenom završetku.
Za građane je važno da mogu da vide ne samo koliko je predloga pristiglo, već i šta je sa njima urađeno. Da li su prihvaćeni, da li su uvršteni u budžet, a ukoliko nisu, zbog čega nisu.
Transparentnost budžetskog procesa podrazumeva da građani mogu da prate put svog predloga – od njegovog podnošenja, preko razmatranja, do konačne odluke.
Budžetski novac pripada svim građanima, a odluke o njegovom trošenju neposredno utiču na kvalitet života u svim naseljenim mestima opštine. Zbog toga njihovo učešće ne bi trebalo da bude svedeno na povremeno popunjavanje anketa ili slanje mejlova, već da predstavlja kontinuiran proces komunikacije između građana i lokalne samouprave.
