(VIDEO)Bivša makedonska tužiteljka Lenče Ristoska : Mediji i civilni sektor ne smeju da zaspe kada dođe nova vlast
Bivša makedonska javna tužiteljka Lenče Ristoska, govoreći na Beogradskoj bezbednosnoj konferenciji 2026, upozorila je da iskustvo Severne Makedonije pokazuje kako promena vlasti ne garantuje i promenu sistema. Institucije moraju da postanu otporne na političke uticaje, a reforme da budu brze, precizne i usmerene na javni interes.

-Ako propustite ovaj trenutak i ovaj proces, slede apatija, beznađe i bezidejnost. U takvom stanju je danas moja država, i to čeka i vas ako propustite ovaj trenutak.- poručila je Ristoska u razgovoru za IN Medija.
Promene kroz koje Srbija prolazi podsećaju na period 2015–2017. godine u Severnoj Makedoniji, kada je posle više od decenije došlo do smene vlasti, ocenila je bivša javna tužiteljka Lenče Ristoska, učesnica Beogradske bezbednosne konferencije 2026, održane pod nazivom „Demokratska obnova Srbije u Evropi koja živi s ratom“.
Ristoska je, oslanjajući se na iskustvo rada u makedonskom pravosuđu, ukazala na sličnosti u krivičnim predmetima i koruptivnim šemama, ali i na razlike u načinu na koji su građanski pokreti učestvovali u političkim promenama.
Prema njenim rečima, u Severnoj Makedoniji istraživani su slučajevi uticaja na izborne procese putem fiktivnih registracija birača, izdavanja ličnih karata i državljanstava osobama koje nisu bile građani te države, podmićivanja na izborima i nezakonitog finansiranja političkih partija preko fiktivnih donatora.
Među predmetima su bili i reketiranje kompanija koje su učestvovale u javnim nabavkama, izgradnja spomenika i objekata po cenama višestruko većim od realnih, kao i pranje novca preko ofšor kompanija i lokalnih poslovnih partnera.
Ipak, kao jednu od ključnih razlika između iskustava dve države, Ristoska je izdvojila odnos građanskog pokreta i političkih partija.
-U Makedoniji je građanski pokret okupirala politička partija koja je preuzela procese, i to je bila fatalna greška. Na sreću, kod vas stvari stoje drugačije.- navela je Ristoska.
Institucije moraju biti otporne na političke uticaje
Govoreći o izazovima koji Srbiju očekuju u periodu nakon političkih promena, Ristoska je izdvojila dva paralelna procesa: izgradnju institucionalnih kapaciteta i jačanje ličnog integriteta ljudi koji rade u državnim organima i obavljaju javne funkcije.
Prema njenoj oceni, otpornost institucija ne može se graditi samo promenom kadrova, već stvaranjem organizacionih struktura koje će sprečiti političke uticaje i omogućiti samostalan i efikasan rad.
Kada je reč o pravosuđu, kao jedan od preduslova navela je finansijsku nezavisnost sudova i javnog tužilaštva.
-Institucija koja zavisi od budžetske volje izvršne vlasti ranjiva je na njen pritisak.- upozorila je Ristoska.
Kao pozitivno iskustvo iz Severne Makedonije navela je istražne centre i istražitelje, uključujući forenzičku laboratoriju, koji su funkcionisali u okviru tužilaštva i pod njegovim rukovodstvom. Takva organizacija omogućila je tužilaštvu da vodi istrage u predmetima visokog profila bez zavisnosti od policije.
U oblasti policije i bezbednosnih službi, Ristoska je naglasila značaj profesionalizacije i raspodele institucionalne moći.
Kao primer navela je promene u sistemu sprovođenja posebnih istražnih mera, posebno prisluškivanja. Uvedena je agencija koja pruža isključivo tehničku podršku, dok su ovlašćenja za sprovođenje ovih mera raspoređena na različite organe, među kojima su policija, tužilaštvo i finansijska policija.
Reforme tajne službe obuhvatile su i predviđanje civilne kontrole njenog rada, ali je, kako je navela, politička volja za sprovođenje te ideje ostala deklarativna.
Zakonskim izmenama uvedena je i specijalizovana spoljna kontrola policije, kroz posebno odeljenje za gonjenje policijskih zloupotreba u okviru Tužilaštva za gonjenje organizovanog kriminala i korupcije.
Veting nije garancija da će na funkcije doći profesionalci
Jedno od važnih pitanja koje je Ristoska otvorila jeste način na koji bi institucije trebalo da se oslobode neprofesionalnih kadrova i ljudi koji ne rade u javnom interesu.
Upozorila je da veting, odnosno provera nosilaca javnih funkcija i zaposlenih u institucijama, može biti zloupotrebljen i pretvoren u mehanizam za zamenu jednih politički podobnih ljudi drugima.
-Veting je mač sa dve oštrice i uvek može biti zloupotrebljen za zamenu jednih podobnih ljudi drugima, umesto ljudima koji će biti dostojni vršenja javne funkcije.- istakla je.
Prema njenom mišljenju, institucionalno čišćenje trebalo bi da se sprovodi kroz postojeće mehanizme – krivične postupke koje vodi tužilaštvo i disciplinske postupke unutar samih institucija.
Upozorila je i na rizike formiranja novih institucija izvan postojećeg sistema, ocenjujući da bi takva tela mogla biti percipirana kao politička i postati sredstvo za uspostavljanje novih centara moći.
Ipak, najvećim izazovom smatra jačanje ličnog integriteta ljudi koji ostaju u institucijama.
-Iz mog iskustva bivše javne tužiteljke, sasvim je izvesno da će se profesionalci u tužilaštvu i pravosuđu suočiti sa spektrom uticaja koji se kreće od mita u milionskim iznosima do pretnji smrću. Zato moraju biti institucionalno i sistemski podržani.- rekla je Ristoska.
Takva podrška, prema njenim rečima, mora da dolazi i od nevladinog sektora, medija i plenuma, koji ne bi smeli da izgube fokus na zahtevima za reforme.
Nova vlast može ponoviti greške prethodne
Posebno upozorenje Ristoska je uputila na mogućnost da i strukture koje dolaze na vlast nakon dugog perioda političke izolacije i nedostatka pristupa državnim resursima počnu da ponavljaju obrasce ponašanja prethodnika.
Objasnila je da široki građanski pokreti okupljaju ljude različitih generacija, političkih i društvenih uverenja, interesa i životnih okolnosti. Kada takav pokret uđe u političke procese, kompromisi postaju neizbežni, ali upravo tada postoji opasnost da lični i grupni interesi potisnu javni interes.
-Naše iskustvo je pokazalo da struktura koja dugo nije imala pristup državnim resursima, zapošljavanju, napredovanju u karijeri, profesionalnom etabliranju, privilegijama i moći ima tendenciju da počne da ih zloupotrebljava i da lični interes stavlja ispred javnog.- navela je.
Istovremeno, upozorila je da prethodna struktura vlasti, čak i nakon gubitka političke moći, zadržava značajne resurse – novac, kontakte i obaveštajne podatke o ljudima koji učestvuju u društvenim i političkim procesima.
To, prema njenoj oceni, omogućava starim strukturama da dugo ostanu uticajne i koriste prikupljene informacije o novinarima, sudijama, tužiocima, političarima, aktivistima i nevladinim organizacijama.
Kada se ta dva procesa ukrste sa protokom vremena, upozorila je Ristoska, raste prostor za oportunizam, konformizam, ucene i zastrašivanje.
Zbog toga reforme moraju biti sprovedene brzo i precizno, pre nego što se različiti interesi ponovo povežu.
U suprotnom, upozorila je, može se otvoriti prostor za političko i nacionalno pomirenje koje se predstavlja kao izlaz iz krize, ali se često sprovodi na štetu pravosuđa.
„To pomirenje se uvek pravi na leđima pravosuđa i na račun pravde“, poručila je.
Mediji i civilni sektor ne smeju da se konformiraju s novom vlašću
Ristoska je posebno upozorila na odgovornost medija i nevladinih organizacija u periodu nakon političkih promena.
Prema njenim rečima, iskustvo Severne Makedonije pokazalo je da deo medija i organizacija civilnog društva, nakon godinu ili dve, prestaje da vrši pritisak na nove vlasti i prilagođava se pobednicima.
-Kod nas se veliki deo medija i nevladinih organizacija posle godinu-dve konformirao s pobednicima i zaspao, i voz je otišao.- rekla je.
Naglasila je da građanski pokreti i organizacije koje su učestvovale u zahtevima za promene ne bi smeli da odustanu od kritičkog odnosa prema vlastima, bez obzira na to ko ih čini.
Kontinuiran pritisak za bolje rezultate, prema njenim rečima, neophodan je kako bi se sprečilo da reformski procesi izgube snagu i budu zamenjeni političkim kompromisima koji ne donose suštinske promene.
-Na Balkanu postoji tendencija da se svaki iskren proces kontaminira. Zato je ključno da svi akteri budu kritični, da postoje kontinuirane intervencije i stalan pritisak za bolje rezultate.- upozorila je Ristoska.
Svoje izlaganje zaključila je upozorenjem da propuštanje trenutka za reforme ne vodi samo političkom zastoju, već i društvenom stanju apatije i beznađa.
-Ako propustite ovaj trenutak i ovaj proces, slede apatija, beznađe i bezidejnost. U takvom stanju je danas moja država, i to čeka i vas ako propustite ovaj trenutak.- poručila je bivša makedonska javna tužiteljka Lenče Ristoska.
