Ženske organizacije traže da država prepozna digitalno nasilje prema ženama
Više organizacija civilnog društva pozvalo je Ministarstvo unutrašnjih poslova da u Programu borbe protiv visokotehnološkog kriminala za period od 2026. do 2030. godine jasno prepozna digitalno nasilje prema ženama i devojčicama kao jedan od oblika visokotehnološkog kriminala.

Više organizacija civilnog društva pozvalo je Ministarstvo unutrašnjih poslova da u novom Programu borbe protiv visokotehnološkog kriminala za period od 2026. do 2030. godine digitalno nasilje prema ženama i devojčicama prepozna kao poseban oblik visokotehnološkog kriminala.
U saopštenju se navodi da predlog ovog dokumenta, koji je trenutno na javnoj raspravi, „ni ovog puta ne prepoznaje digitalno nasilje prema ženama na način koji odgovara ozbiljnosti problema“.
-Posledica toga nije samo izostavljanje jedne teme iz strateškog dokumenta. Kada država ne prepozna određeni oblik nasilja, ona ne planira posebne mere za njegovo sprečavanje, ne prati njegove razmere i ne razvija kapacitete institucija da na njega adekvatno odgovore.- ističe se u saopštenju.
Organizacije navode da su poslednjih godina u Srbiji zabeleženi brojni slučajevi zloupotrebe intimnih fotografija i snimaka, organizovanog deljenja sadržaja bez pristanka žena, digitalnog proganjanja, uznemiravanja i pretnji.
-Ovi slučajevi pokazali su da digitalno nasilje nije problem budućnosti, već svakodnevna realnost hiljada žena i devojčica.- kaže se u saopštenju.
Ženske organizacije podsećaju da godinama pružaju podršku ženama koje su preživele digitalno nasilje, dokumentuju slučajeve i zagovaraju unapređenje zakonodavnog i institucionalnog okvira.
Kako navode, zahvaljujući radu organizacija civilnog društva, stručne javnosti i građanki i građana, pitanje zloupotrebe intimnih snimaka prvi put je prepoznato u procesu izmena Krivičnog zakonika.
-Međutim, bez odgovarajućih javnih politika koje će pratiti primenu zakona, zaštita žena neće biti potpuna.- navodi se u saopštenju.
Potpisnice saopštenja ističu da ih posebno zabrinjava što Predlog programa ne prepoznaje iskustva organizacija koje godinama rade sa žrtvama digitalnog nasilja, kao ni međunarodne standarde i preporuke koje, kako navode, obavezuju Srbiju da razvija sistemski odgovor na digitalne oblike nasilja prema ženama.
Od Ministarstva unutrašnjih poslova traže da novi Program predvidi posebne mere koje bi se odnosile na digitalno nasilje prema ženama i devojčicama.
Te mere, kako se navodi, trebalo bi da obuhvate unapređenje evidencija, jačanje kapaciteta policije, tužilaštava i sudova, kontinuirane obuke za postupanje u ovim slučajevima, kao i saradnju sa organizacijama koje pružaju podršku žrtvama.
-Borba protiv visokotehnološkog kriminala ne može biti potpuna ukoliko iz nje izostane jedan od najrasprostranjenijih oblika nasilja u digitalnom prostoru.- ističe se u saopštenju.
Organizacije upozoravaju da bez jasnog prepoznavanja digitalnog nasilja prema ženama i devojčicama u strateškim dokumentima države ono ostaje nedovoljno vidljivo u radu institucija.
Zbog toga je, kako navode, pokrenuta inicijativa da građanke i građani učestvuju u javnoj raspravi i zatraže izmene Predloga programa.
-Digitalni prostor jeste javni prostor. Pravo žena na bezbednost mora važiti jednako i na ulici i na internetu.- zaključuje se u saopštenju.
Saopštenje su potpisale 33 organizacije civilnog društva, među kojima su Autonomni ženski centar, BeFem feministički centar, Građanske inicijative, Komitet pravnika za ljudska prava – JUKOM, Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS), Slavko Ćuruvija fondacija, Beogradski centar za ljudska prava i druge organizacije.
