Izveštaji međunarodnih organizacija: Pogoršanje položaja medija u Srbiji, pritisci i napadi sve učestaliji
Organizacije Human Rights Watch i Međunarodna federacija novinara (IFJ) objavile su nepovoljne izveštaje o stanju slobode medija i bezbednosti novinara u Srbiji, ukazujući na kontinuirano pogoršanje uslova za rad novinara.

Kako se navodi u mesečnom monitoringu, dodatnu zabrinutost izazvala je aktivnost Centra za društvenu stabilnost, koji je, kroz serijal „Zlo doba 2: Stvaranje propagande“, ali i najave novih sadržaja usmerenih ka Veranu Matiću i još desetinama novinara, optužen za profesionalnu diskreditaciju i ugrožavanje sigurnosti.
Zbog toga su podnete krivične i građanske prijave, kao i predlog za zabranu objavljivanja spornih sadržaja. Istovremeno, Komisija Saveta za štampu jednoglasno je ocenila da je 25 portala prekršilo Kodeks novinara Srbije.
U međuvremenu, Jelena Ćuruvija podnela je Ustavnom sudu inicijativu za ocenu ustavnosti pojedinih odredaba Zakonika o krivičnom postupku, dok su ona i fondacija „Slavko Ćuruvija“ pokrenule disciplinske postupke protiv sudija koje su učestvovale u donošenju oslobađajuće presude u slučaju ubistva Slavka Ćuruvije.
Dodatne polemike izazvalo je i imenovanje Manje Grčić za generalnu direktorku Radio-televizije Srbije, što je u delu stručne javnosti otvorilo pitanje da li javni servis može da deluje u interesu građana.
Novinari sprečavani u radu, pretnje i fizički napadi
Tokom protesta zabeleženi su brojni incidenti u kojima su novinari sprečavani da izveštavaju ili su bili izloženi pritiscima. Među njima su novinari portala Razglas News, Storyteller, Univerzitetski odjek, kao i novinar agencije Rojters.
Nakon protesta, pojedini novinari primili su pretnje, dok su u više slučajeva zabeleženi i fizički napadi na novinare i foto-reportere, uključujući saradnike portala Mašina, televizije Nova S i drugih redakcija.
Pretnje su upućivane i putem interneta, a meta su bili novinari i urednici više redakcija, uključujući Radar, Jugpress, KRIK, kao i autori podkasta „Dobar, loš, zao“. U pojedinim slučajevima pretnje su uključivale i uznemiravanje članova porodica.
Pored toga, više medijskih sajtova bilo je meta hakerskih napada, što je dodatno otežalo njihov rad.
Institucije reaguju selektivno, procesi bez epiloga
Iz Prvog osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu saopšteno je da je identifikovan osumnjičeni za napad na ekipu TV N1, dok su u drugim slučajevima postupci i dalje u toku ili bez jasnog epiloga.
Istovremeno, protiv pojedinih novinara pokretani su postupci zbog izveštavanja, poput slučaja novinara portala Zoomer, kojem je određeno policijsko zadržavanje zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira.
Organizacije civilnog društva ukazale su i na netransparentnost u radu institucija. Partneri Srbija kritikovali su Ministarstvo pravde zbog zatvorenog procesa izmena Zakona o tajnosti podataka, dok je Ministarstvo informisanja kasnilo sa objavljivanjem registra kandidata za komisije koje odlučuju o raspodeli sredstava za medije.
Kako se zaključuje u izveštaju, pritisci na medije dolaze iz različitih pravaca — od političkih i institucionalnih, do ekonomskih i bezbednosnih — što dodatno komplikuje već nepovoljan položaj novinara u Srbiji.
