• Nastavlja se pad prihoda od akciza, a razlog su cene energenata i inflacija

    Prihodi od akciza u budžetu Srbije u 2022. godini bili su manji od očekivanih zbog smanjenja poreza na derivate nafte, a priliv po tom osnovu će opasti i ove godine. Niža naplata se očekuje i od akciza na alkoholna pića i kafu, dok se predviđa rast prihoda od akciza na duvan i energiju. Ipak, kada […]

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    Nastavlja se pad prihoda od akciza, a razlog su cene energenata i inflacija

    Prihodi od akciza u budžetu Srbije u 2022. godini bili su manji od očekivanih zbog smanjenja poreza na derivate nafte, a priliv po tom osnovu će opasti i ove godine.

    Niža naplata se očekuje i od akciza na alkoholna pića i kafu, dok se predviđa rast prihoda od akciza na duvan i energiju. Ipak, kada se podvuče crta, ukupni prilivi od akciza će nastaviti da padaju i ove godine, pre svega zbog prilagođavanja akcizne politike rastućim cenama energenata i inflaciji.

    Na osnovu rebalansa budžeta za 2022. godinu, prihodi od akciza u 2022. iznosiće oko 336,8 milijardi dinara, što je za 0,8 milijardi dinara manje u odnosu na prvobitnu budžetsku projekciju.

    Akcize na derivate nafte smanjene su za 9,2 milijarde dinara, akcize na duvanske proizvode povećane su za pet milijardi, dok su ostale akcize na energiju, alkoholna pića i kafu uvećane za 3,4 milijarde dinara.

     Prihodi od akciza na derivate nafte biće manji zbog odluke države da prvo ograniči maloprodajne cene, a potom i snizi porez na gorivo, kako bi ublažila posledice energetske krize. Vlada je ovakve mere tokom 2022. godine primenila više puta, smanjujući akcizu na derivate nafte u rasponu od 10 do 20 odsto, koliki je i zakonski maksimum.

    Fiskalni savet procenjuje da je snižavanje akciza na derivate nafte koštalo državu 2022. godine više od 20 milijardi dinara.

    To nezavisno telo je ocenilo da se mere kao što su ograničavanje maloprodajnih cena i snižavanje poreza na derivate nafte relativno lako primenjuju, ali da od njih više koristi imaju građani sa većim prihodima. To potvrđuju i podaci o potrošnji domaćinstva u Srbiji, prema kojima najsiromašnija domaćinstva troše svega 3,6 odsto za gorivo, dok ona sa najvećim prihodima za te namene izdvajaju više od 11 odsto ukupne potrošnje.

    Dodatni problem je u tome što mere za ublažavanje energetske krize ne prate stimulansi za smanjenje potrošnje. Fiskalni savet zato predlaže da se umesto cenovne politika koja je usmerena na sve građane, uspostavi sistem koji bi pomogao onima koji su energetski najugroženiji.

    Budžetski prihodi od akciza u 2023. godini projektovani su na oko 322 milijarde dinara, što je znatno manje u odnosu na prošlogodišnje prihode. Dodatno smanjenje je posledica najavljenog prilagođavanja akcizne politike rastućim cenama energenata i inflaciji, konstatuju u Fiskalnom savetu.

    Nasuprot smanjenju prihoda od akciza na derivate nafte, budžetom za 2023. godinu je projektovan blagi rast prihoda od akciza na duvanske proizvode, za oko dve milijarde dinara. Očekuje se da će ovi prihodi dostići oko 121,5 milijardi dinara, pri čemu najznačajniju stavku predstavljaju cigarete, koje čine 98 odsto ukupnih akciznih prihoda od prerađevina.

    Naslvona: Pixabay

    Izvor: Beta

    IN Medija

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Srbija