Predmeti o pretnjama novinaru Predragu Simonoviću arhivirani bez prikupljanja policijskih obaveštenja
Više javno tužilaštvo u Beogradu arhiviralo je predmete koji se odnose na pretnje novinaru Predragu Simonoviću, a da prethodno nije tražilo od policije prikupljanje potrebnih obaveštenja. Prema odgovoru tužilaštva, predmeti su arhivirani odlukom obrađivača, dok Simonović upozorava da mu je zbog izostanka formalnog rešenja o odbacivanju prijava uskraćena mogućnost korišćenja pravnih lekova.

Više javno tužilaštvo u Beogradu, Posebno odeljenje za borbu protiv visokotehnološkog kriminala, arhiviralo je predmete koji se odnose na pretnje upućene novinaru i penzionisanom policijskom zvaničniku Predragu Simonoviću.
U zvaničnom odgovoru tužilaštva navodi se da u tim predmetima nisu upućivani zahtevi policiji za prikupljanje potrebnih obaveštenja, već su predmeti arhivirani odlukom obrađivača.
Simonović ukazuje da, bez formalnog rešenja o odbacivanju krivičnih prijava, nema pravni osnov za izjavljivanje žalbe, čime mu je onemogućeno korišćenje pravnih lekova.
Od rada na ubistvima novinara do pretnji
Predrag Simonović proveo je 20 godina u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP), u Upravi kriminalističke policije (UKP), radeći na rasvetljavanju teških krivičnih dela, među kojima su razbojništva, otmice, iznude i ubistva. Bio je i član radnih grupa za rasvetljavanje ubistava novinara Slavka Ćuruvije i Milana Pantića.
Apelacioni sud u Beogradu doneo je pravosnažnu presudu u njegovom sudskom sporu, koji je trajao duže od deset godina, kojom je utvrđeno da je Simonović bio izložen mobingu starešina iz Službe za borbu protiv organizovanog kriminala (SBPOK) dok je radio na slučaju ubistva Slavka Ćuruvije.
Prema Simonovićevim navodima, jedan od identifikovanih osoba odgovornih za mobing nakon presude je napredovao i sada obavlja funkciju pomoćnika načelnika Uprave kriminalističke policije.
Nakon odlaska u penziju iz zdravstvenih razloga, Simonović je objavio knjigu „Operativac“, koja sadrži dokumentaciju o funkcionisanju sistema. Nastavio je da radi kao slobodni novinar i član Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS), a počeo je da piše i za nedeljnik „Radar“. Nakon toga, prema dostavljenom tekstu, usledile su intenzivne pretnje, koje su evidentirane i na Platformi Saveta Evrope za zaštitu novinarstva.

Pretnja zaleđenim Dunavom i identifikacija autora komentara
Jedan od povoda za obraćanje tužilaštvu bio je komentar ispod Simonovićevog teksta „Na scenu stupa neki novi UKP – Kadrovi rešavaju sve“.
U komentaru mu je poručeno da bi mu „bilo bolje da svoje frustracije leči šetnjom pored zaleđenog Dunava“. Simonović je poruku doživeo kao direktnu pretnju, navodeći da sa porodicom živi u mestu na obali Dunava.
Pretnja je usledila neposredno nakon njegovog sastanka sa novinarom „Radara“ Milanom Radonjićem, u periodu kada je Radonjić objavljivao seriju tekstova o SKY komunikaciji, koji ukazuju na veze organizovanog kriminala i struktura vlasti.
Predsednik Stalne radne grupe za bezbednost novinara Veran Matić podneo je povodom ovog događaja krivičnu prijavu Višem javnom tužilaštvu u Beogradu.
Prema izveštaju MUP-a, Uprave za tehniku, Službe za borbu protiv visokotehnološkog kriminala, od 3. marta 2026. godine, utvrđeno je da je komentar napisao Slobodan Janković, penzionisani pripadnik Bezbednosno-informativne agencije (BIA).
Simonović navodi i da mu je ista osoba, pre objavljivanja knjige, pod izgovorom dobronamernog saveta poručila da je ne objavljuje, a potom mu poklonila tri ikone za porodicu.
Tužilaštvo: Predmeti arhivirani odlukom obrađivača
Simonović je 5. oktobra 2026. godine podneo zahtev na osnovu Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, tražeći uvid u predmete KTR VTK 1751/2026, KTR VTK 1445/2026, KTR VTK 86/26 i KTR VTK 2519/2025.
U odgovoru tužilaštva, u predmetu PI br. 195/26 od 19. oktobra 2026. godine, koji potpisuje javni tužilac Aleksandar Momčilović, navedeno je da ne postoje izveštaji niti službene beleške o obradi Simonovićevih podataka u tim predmetima.
Kako se navodi u odgovoru, tužilaštvo nije tražilo od MUP-a prikupljanje potrebnih obaveštenja, već su predmeti arhivirani odlukom obrađivača.
Tužilaštvo je preciziralo i da predmet KTR VTK 86/26 nije formiran po Simonovićevoj prijavi, već po prijavi osobe sa inicijalima S. A. protiv nepoznatog lica.
Po Simonovićevoj prijavi zbog krivičnog dela ugrožavanje sigurnosti, iz člana 138 Krivičnog zakonika, formiran je poseban predmet pod brojem KTN VTK 86/26. Informacije o tom postupku Simonoviću su, kako se navodi u odgovoru, dostavljene ranije, u maju 2026. godine.
Simonović upozorava da ovakvo postupanje institucija otvara pitanje ostvarivanja prava oštećenih na pravnu zaštitu. Prema njegovim navodima, arhiviranje predmeta bez formalnog rešenja o odbacivanju prijave onemogućava korišćenje pravnih lekova pred višim instancama.
